Dogs rule.

Dogs rule - forum o psima.Registrirajte se, zabavite se, spammajte... I naravno, uvjek volite svoje pse...
 
Početna stranicaPortalFAQPretraľnikČlanstvoKorisničke grupeRegistracijaLogin

Share | 
 

 Australijski čuvar stada-Kelpi

Go down 
Autor/icaPoruka
Ana-shi tzu
Moderator
Moderator
avatar

Broj postova : 93
Registration date : 03.07.2008

PostajNaslov: Australijski čuvar stada-Kelpi   pet srp 04, 2008 5:47 am

AUSTRALIJSKI ČUVAR STADA [FCI No. 293]
Originalni naziv rase: AUSTRALIAN KELPIE
Zemlja porekla: AUSTRALIA




Preci Kelpia su bili obični crni psi,zvani Colleys ili Collie.Riječ collie ima isti korijen kao Coal i collier(ovca).Neki od ovih collia bili su uvezeni u Australiju za rad s stokom negdje rane 1800.
U Australiji su se uzgajali i križali s drugim tipovima pasa(pa čak i sa Dingom),ali uvjek s ciljem da se sačuva urođeni instikt čuvanja ovaca bez nadzora s strane čovjeka.Današnje collie vrste nisu bile formirane sve do nekih 10 do 15 godina nakon što je Kelpi ustvrdio svoje mjesto kao vrsta,naime prvi border collie(graničarski koli) nije bio dovezen u Australiju sve do poslije Federacije 1901.

Neki ljudi tvrde da Kelpie ima i krvi Dinga,jedan od mogućih razloga za ovo uvjerenje jeste da je bilo nelegalno držati Dinga kao ljubimca,pa su neki dingo vlasnici registrirali svoje pse kao Kelpie ili mješance Kelpia.Također treba naglasiti da su Dingo i Kelpie veoma slični po građi tijela i boji,samo što Dingo nije ograničen na crveno plamenu i krem boju.Nema sumnje da su neki ljubitelji ove vrste namjerno križali Dinga s Kelpiem,te neka mišljenja drže da je najbolje razblažavanje po vrsti u omjeru 1/16-1/32,ali da će i omjer 1/2 i 1/4 biti učinkovit.Kako je Dingo bio proglašen kao divlji ubojica ovaca još od prvih doseljenika u Australiju,malo uzgajivača će priznati ovaj način uzgoja Kelpia.

Prvi Kelpie je bila crno crvena kujica sa lagano savijenim ušima,Jack Gleeson(King's&McLoad uzgajivačnica) ju je 1860.kupio iz legla okoćenog u postaji Warrock blizu Castertona u vlasništvu Georga Robertsona,porijeklom škota.Pas je nazvan po mitološkom kelpiju iz Keltskog folklora.Kelpie znači vodeni tok na galskom i to je bilo ime koje je dato ovom ženskom štenetu.Legenda kaže da je "Kelpia" okrunio Dingo,s imenom King,ali je malo dokaza protiv ili za, ovog navoda.U kasnijim godinama ovaj pas(kuja) je nazvana "Gleeson's Kelpie" da bi se razlikovala od svoje kćeri "King's Kelpie".

Drugi poznati Kelpie bila je "King's Kelpie",još jedna crno crvena kuja koja je nastala parenjem "Gleeson's Kelpie" sa "Cesarom"(psom uvezenim iz škotske,također ovčar).Opet se tu stvara legenda da ova dve psa nikad nisu ni vidjela Škotsku te da su izravni potomci Dinga."King's Kelpie" je osvojila popularno Forbesovo takmičenje(prve trke ovčara) 1879 i ustoličila naziv za ovu vrstu kao "Kelpie"!

Crveno crni Kelpie se u sjevernoj australiji popularno zove i "Red Claud".Prvi i najpopularniji bio je "Red Claud" od Johna Quinna.Također se ovaj pas koristio kao rasplodni mužjak u King's&McLeod uzgajivačnici.Ovo je bilo početkom 1900.Ali tradicija naziva "Red Cloud" postaje popularna točnije negdje 1960.god.

Kelpi je krajnje oprezan,energičan i visoko inteligentan,sa blagom i poslušnom naravi i gotovo neiscrpnom energijom,vjeran i privržen obavezama.Ima prirodan osećaj i sposobnost za rad sa ovcama i na otvorenom i pri utovaru u vagone.
Odlican je cuvar stada, otporan,vrlo brz,spreman reagirati na svaki znak gospodara.Naviknut na otvorene prostore,ovaj pas ne može živjeti u stanu.

Opšti izgled: Aktivan i gibak pas, žilave muskulature.

Karakteristika: Oprezan, energičan i visoko inteligentan, sa blagom i poslušnom naravi i gotovo neiscrpnom energijom, veran i privržen obavezama. Ima prirodan osećaj i sposobnost za rad sa ovcama i na otvorenom i pri utovaru u vagone. Svaka greška u građi i temperamentu, bezvoljnost za radom, mora biti ocenjena kao nekarakteristična.

Glava: Glava je proporcionalna veličini psa.

Njuška: Nešto kraća od dužine lobanje. Usne zategnute, bez labavosti. Boja nosne pečurke u skladu sa bojom dlake.

Oči: Bademaste, srednje veličine, jasno definisanog ugla, inteligentnog i vatrenog izgleda. Boja očiju je braon, u skladu sa bojom dlake. Kod plavih pasa dozvoljena je svetlija boja očiju.

Uši: Uši su stršeće, šiljate na krajevima, sa blago zaobljenim spoljnim ivicama, srednje veličine. Unutrašnji deo ušiju je dobro odlakan.

Zubalo: Makazasto

Vrat: Vrat je umerene dužine, snažan, blago zasvođen, skladno uklopljen u plećke, bez gušavosti, izgleda čist i ravan bez nabora.

Prednji deo: Plećke bi trebale biti ravne, mišićave, dobro iskošene. Krajevi lopatica obrazuju greben. Nadlaktica treba biti pod dobrim uglom prema lopatici. Laktovi nisu ni unutra ni napolje. Prednje noge trebaju biti snažne i mišićave sa rafiniranim kostima, ravne i paralelne, posmatrano od napred. Posmatrano sa strane došaplja su blago iskošena, što obezbeđuje elastičnost pri kretanju i sposobnost za brzu promenu pravca.

Telo: Rebra su dobro zaobljena, a grudni koš mora biti dubok, bolje nego širok, čvrsta i ravna gornja linija, snažne i dobro mišićave slabine sa dubokim bokovima. Dužina psa od grudne kosti do sedne kvrge odnosi se prema visini grebena kao 10:9.

Zadnji deo: Zadnji deo treba izgledati široko (prostrano) i snažno, sa sapima bolje dugim i kosini, koleni zglob dobro pokretljiv, a skočni zglob dobro spušten. Posmatrano od pozadi zadnje noge od skočnih zglobova do šapa ravne i međusobno paralelne, nikada zatvorene, niti previše široko u stranu.

Šape: Trebaju biti okrugle, debelih jastučića, sa zatvorenim, skupljenim, dobro zaobljenim prstima i jakim kratkim noktima.

Rep: Rep u mirovanju treba biti opušten i vrlo blago savijen (sabljast). U kretanju ili uzbuđenju može biti podignut, ali ni u kom slučaju rep ne treba prelaziti vertikalnu liniju povučenu iz korena repa. Treba biti odlakan kao četka. Usađen je u produžetku krsne kosti i dopire otprilike do skočnog zgloba.

Kretanje: Uslovljeno je ograničenjem na potrebu izdržljivosti za rad ovčarskog psa na širokom otvorenom prostoru, pa kelpi mora biti potpuno pouzdan i konstitucijski i u kre­tanju. Svako naginjanje ka kravljim skočnim zglobovima, ,,O" nogama, tromost, labave plećke, ili sputano kretanje, „tkanje" ili „pletenje" su ozbiljna mana. Kretanje treba biti slo­bodno, bez napora i pas mora imati sposobnost da menja pravac neočekivano i brzo. U kasu šape su usmerene bliže jedna drugoj i sve su bliže sa povećanjem brzine, ali kad pas hoda ili stoji sve četiri šape se vraćaju u kvadrat.

Dlaka: Dlaka je dupla sa kratkom i gustom podlakom. Spoljna dlaka je gusta, prava, čvrsta, ravno priležuća, pa je zato vodootporna. Na donjim delovima tela i zadnjim strana­ma nogu dlaka je duža. Oko butina pravi „pantalone". Na glavi (uključujući i unutrašnju stranu ušiju), prednjoj strani nogu i šapama, dlaka je kratka. Na vratu je nešto duža i formi­ra okovratnik. Rep bi trebao biti odlakan u obliku četke. Suviše duga ili suviše kratka dlaka je mana. Prosečna dužina dlake na telu trebala bi biti 2-3 cm.

Boja: Crna, crna i plamena („Black and Tan"), crvena, crvena i plamena (Red and Tan), jelenja, boja čokolade i dim-plava (pepeljasto-plava).

Veličina: Visina grebena mužjaka trebala bi biti 46-51cm. Ženke 43-48 cm.



Greške: Svako odstupanje od gore navedenih tačaka smatra se greškom, čije ocenjivan-je stoji u tačnoj srazmeri sa stepenom izraženosti.

N.B. Mužjaci treba da imaju dva normalno razvijena testisa, potpuno spuštena u skrotum.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
 
Australijski čuvar stada-Kelpi
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Dogs rule. :: Rase pasa :: FCI I-
Forum(o)Bir: